Booking.com jeftinoputovati.com

ZBOGOM VOZAČKOJ SOLIDARNOSTI: ZA BLENDANJE KAZNA 2000 KN

objavio 14/11/2010
Reda mora biti, samo je pitanje hoće li svi Hrvati morati na rad u inozemstvo nakon što se povećaju kazne za prometne prekršaje. Neće biti lako s prosjekom hrvatskih plaća. Nema više blendanja, točnije ima, ali će koštati 2.000 kuna.
Nema više ni vožnje s neočišćenim snijegom na krovu, vjetrobranu ili na poklopcu motora automobila. Tko voli da mu auto nalikuje Djedu Mrazu, mogao bi taj užitak platiti 700 kuna. Pretjecanje je posebno kategorizirano, baždareno na kaznama od 3.000 kuna, bilo da ste stisnuli gas i krenuli u tunelu, na mostu, na pješačkom prijelazu, zaustavnom traku ili jednostavno krenuli pretjecati omrznutu kolonu pred sobom. Jednako iznosi i kazna za oduzimanje prednosti i ulazak u škare, ali ni tih 3.000 kuna ne zvuči toliko strašno u usporedbi sa najtežim vrstama prekršaja.
Od 5 do 15 tisuća kuna plaćat će se za vožnju pod lijekovima s istaknutom zabranom konzumacije u vrijeme upravljanja vozilom, jednako i za droge ili za one luđake koji vole voziti autocestama u krivom smjeru. Tko ne plati, može i u zatvor 60 dana.
Sve ovo nalazi se u prijedlogu izmjene i dopune zakona o sigurnosti cestovnog prometa, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru s dodatnim pooštravanjem tzv. grubih prometnih prekršaja.
Kako ističe Boris Orlović, načelnik Odjela za sigurnost prometa MUP-a, najvažniji cilj jest preventivno djelovanje te u konačnici smanjivanje broja prometnih nezgoda i broja poginulih na cestama. A tu će možda i važnija novost tek uslijediti. U suradnji s Hrvatskim autocestama pokrenut je pilot-projekt postavljanja videokamera kojima će se evidentirati brzina kretanja vozila, registarske oznake, a onda i automatski naplaćivati kazne koje će stizati na kućnu adresu sa sličicom kao dokaznim materijalom prijestupa.
– Naša intencija jest na svim autocestama u Hrvatskoj instalirati videokamere. Točno je da su autoceste i danas umnogome pokrivene kamerama, ali one nisu baždarene u Zavodu za mjeriteljstvo i ne možemo ih koristiti. Novi sustav bi prvo trebao biti testiran na autocesti Ivanja Reka – Goričan, a onda bi se postupno širio i na druge autoceste. Organizirat će se i Centar za praćenje i nadzor na cesti za hitnu provjeru i dostavu podataka o vozaču koji upravlja vozilom, a cijeli smisao je pojačati mjere prema onima koji grubo krše prometne propise. Za takve će se odmah na nekom izlazu sa autoceste nastojati osigurati presretanje, kažnjavanje i isključivanje iz prometa ukoliko je to potrebno, primjerice kad netko vozi radikalno iznad ograničenja, oko 200 kilometara na sat, pa čak i više, ističe Orlović, dodajući kako su već instalirane četiri videokamere u Splitu, gdje je izdano oko 3.000 kazni za prekršaje prekoračenja brzine.
Sve je više zahtjeva da se slične kamere instaliraju i u drugim hrvatskim gradovima, primjerice u Rijeci i Karlovcu, pa bi videokažnjavanje trebalo ozbiljno shvatiti, pogotovo kad se uzme u obzir da je u naseljenim mjestima ograničenje tek 50 kilometara na sat, kao i da je malo vozača koji se bar ponekad
Nove kazne neizravno bi mogle udariti i na solidarnost vozača. Naravno, riječ je o odredbi o blendanju i predviđenoj kazni od rigoroznih 2.000 kuna. Pitanje je tko će nakon toga pokušati svjetlima upozoriti kolegu iz suprotnog smjera da ga iza prvog zavoja čeka policijska patrola s kontrolom brzine u zasjedi. Orlović kaže kako zabrana takvog blendanja nije intencija zakonodavca, jer se policajci nalaze na javnim površinama, često se čak i u medijima najavljuju kontrolni punktovi, pa onda i vozači slobodno mogu upozoravati kolege na policijske ophodnje. Objašnjenje dobro i logično zvuči, problem je samo što bi se po putu ova intencija zakonodavca mogla zagubiti tako što će na kraju svako blendanje bez razlike biti ocijenjeno nedopuštenim. Uostalom, nisu baš sve patrole tako javne, a to dobro zna svaki vozač koji je ikada vidio policajca kako iz grma pištoljem za mjerenje brzine cilja iduću žrtvu.
Ima i drugih novosti. Strože se sankcionira slalom na autocesti, pretjecanje s desne strane te neodržavanje potrebnog razmaka između vozila. Testirat će se ne samo alkoholiziranost vozača, već i test na droge, koji na licu mjesta upozorava postoji li potreba za upućivanje k liječniku na analizu urina i krvi. Ako se vozač ne odazove liječničkom pregledu, policija će nastaviti kazneni progon, pa na kraju prekršitelju može slijediti ona najveća kazna do 15.000 kuna ili 60 dana zatvora.
Slaba učinkovitost presretača
Zakon međutim ništa ne govori o problemu koji već godinama muči prometaše na autocestama. Kako ističe Ante Pribanić, voditelj Službe za održavanje Autoceste Rijeka – Zagreb, dobar dio problema proizlazi iz slabe učinkovitosti presretača. Svima je dobro poznato kako maksimalna brzina na autocesti iznosi 130 kilometara na sat, ali se onda tome pridodaje još 10 posto brzine zbog kalkulacije pogreške na mjernom uređaju. Iz toga proizlazi da se nitko tko vozi 150 kilometara na sat ne mora bojati kažnjavanja na autocesti, a to su problematične brzine, pogotovo u tunelima, gdje su pretjecanja gotovo jednako učestala, kao i na otvorenim dijelovima autocesta.
U MUP-u su također svjesni tog problema te ga namjeravaju rješavati približavanjem kriterijima Europske unije, gdje je uobičajeno dodavanje 3 do 5 posto brzine zbog pogreške uređaja, ali ne i više od toga. I inače je cilj približiti se kriterijima EU, koja planira prepoloviti broj poginulih i prometnih nezgoda 2011. godine. Hrvatska slijedi taj trag, pa su dosadašnje stroge mjere sigurnosti u prometu urodile plodom jer je broj smrtno stradalih smanjen s 548 u 2009. na 356 osoba u ovoj godini.

Reda mora biti, samo je pitanje hoće li svi Hrvati morati na rad u inozemstvo nakon što se povećaju kazne za prometne prekršaje. Neće biti lako s prosjekom hrvatskih plaća. Nema više blendanja, točnije ima, ali će koštati 2.000 kuna.Nema više ni vožnje s neočišćenim snijegom na krovu, vjetrobranu ili na poklopcu motora automobila. Tko voli da mu auto nalikuje Djedu Mrazu, mogao bi taj užitak platiti 700 kuna. Pretjecanje je posebno kategorizirano, baždareno na kaznama od 3.000 kuna, bilo da ste stisnuli gas i krenuli u tunelu, na mostu, na pješačkom prijelazu, zaustavnom traku ili jednostavno krenuli pretjecati omrznutu kolonu pred sobom. Jednako iznosi i kazna za oduzimanje prednosti i ulazak u škare, ali ni tih 3.000 kuna ne zvuči toliko strašno u usporedbi sa najtežim vrstama prekršaja.
Od 5 do 15 tisuća kuna plaćat će se za vožnju pod lijekovima s istaknutom zabranom konzumacije u vrijeme upravljanja vozilom, jednako i za droge ili za one luđake koji vole voziti autocestama u krivom smjeru. Tko ne plati, može i u zatvor 60 dana.
Sve ovo nalazi se u prijedlogu izmjene i dopune zakona o sigurnosti cestovnog prometa, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru s dodatnim pooštravanjem tzv. grubih prometnih prekršaja.
Kako ističe Boris Orlović, načelnik Odjela za sigurnost prometa MUP-a, najvažniji cilj jest preventivno djelovanje te u konačnici smanjivanje broja prometnih nezgoda i broja poginulih na cestama. A tu će možda i važnija novost tek uslijediti. U suradnji s Hrvatskim autocestama pokrenut je pilot-projekt postavljanja videokamera kojima će se evidentirati brzina kretanja vozila, registarske oznake, a onda i automatski naplaćivati kazne koje će stizati na kućnu adresu sa sličicom kao dokaznim materijalom prijestupa.
– Naša intencija jest na svim autocestama u Hrvatskoj instalirati videokamere. Točno je da su autoceste i danas umnogome pokrivene kamerama, ali one nisu baždarene u Zavodu za mjeriteljstvo i ne možemo ih koristiti. Novi sustav bi prvo trebao biti testiran na autocesti Ivanja Reka – Goričan, a onda bi se postupno širio i na druge autoceste. Organizirat će se i Centar za praćenje i nadzor na cesti za hitnu provjeru i dostavu podataka o vozaču koji upravlja vozilom, a cijeli smisao je pojačati mjere prema onima koji grubo krše prometne propise. Za takve će se odmah na nekom izlazu sa autoceste nastojati osigurati presretanje, kažnjavanje i isključivanje iz prometa ukoliko je to potrebno, primjerice kad netko vozi radikalno iznad ograničenja, oko 200 kilometara na sat, pa čak i više, ističe Orlović, dodajući kako su već instalirane četiri videokamere u Splitu, gdje je izdano oko 3.000 kazni za prekršaje prekoračenja brzine.
Sve je više zahtjeva da se slične kamere instaliraju i u drugim hrvatskim gradovima, primjerice u Rijeci i Karlovcu, pa bi videokažnjavanje trebalo ozbiljno shvatiti, pogotovo kad se uzme u obzir da je u naseljenim mjestima ograničenje tek 50 kilometara na sat, kao i da je malo vozača koji se bar ponekad
Nove kazne neizravno bi mogle udariti i na solidarnost vozača. Naravno, riječ je o odredbi o blendanju i predviđenoj kazni od rigoroznih 2.000 kuna. Pitanje je tko će nakon toga pokušati svjetlima upozoriti kolegu iz suprotnog smjera da ga iza prvog zavoja čeka policijska patrola s kontrolom brzine u zasjedi. Orlović kaže kako zabrana takvog blendanja nije intencija zakonodavca, jer se policajci nalaze na javnim površinama, često se čak i u medijima najavljuju kontrolni punktovi, pa onda i vozači slobodno mogu upozoravati kolege na policijske ophodnje. Objašnjenje dobro i logično zvuči, problem je samo što bi se po putu ova intencija zakonodavca mogla zagubiti tako što će na kraju svako blendanje bez razlike biti ocijenjeno nedopuštenim. Uostalom, nisu baš sve patrole tako javne, a to dobro zna svaki vozač koji je ikada vidio policajca kako iz grma pištoljem za mjerenje brzine cilja iduću žrtvu.
Ima i drugih novosti. Strože se sankcionira slalom na autocesti, pretjecanje s desne strane te neodržavanje potrebnog razmaka između vozila. Testirat će se ne samo alkoholiziranost vozača, već i test na droge, koji na licu mjesta upozorava postoji li potreba za upućivanje k liječniku na analizu urina i krvi. Ako se vozač ne odazove liječničkom pregledu, policija će nastaviti kazneni progon, pa na kraju prekršitelju može slijediti ona najveća kazna do 15.000 kuna ili 60 dana zatvora.Slaba učinkovitost presretača
Zakon međutim ništa ne govori o problemu koji već godinama muči prometaše na autocestama. Kako ističe Ante Pribanić, voditelj Službe za održavanje Autoceste Rijeka – Zagreb, dobar dio problema proizlazi iz slabe učinkovitosti presretača. Svima je dobro poznato kako maksimalna brzina na autocesti iznosi 130 kilometara na sat, ali se onda tome pridodaje još 10 posto brzine zbog kalkulacije pogreške na mjernom uređaju. Iz toga proizlazi da se nitko tko vozi 150 kilometara na sat ne mora bojati kažnjavanja na autocesti, a to su problematične brzine, pogotovo u tunelima, gdje su pretjecanja gotovo jednako učestala, kao i na otvorenim dijelovima autocesta.
U MUP-u su također svjesni tog problema te ga namjeravaju rješavati približavanjem kriterijima Europske unije, gdje je uobičajeno dodavanje 3 do 5 posto brzine zbog pogreške uređaja, ali ne i više od toga. I inače je cilj približiti se kriterijima EU, koja planira prepoloviti broj poginulih i prometnih nezgoda 2011. godine. Hrvatska slijedi taj trag, pa su dosadašnje stroge mjere sigurnosti u prometu urodile plodom jer je broj smrtno stradalih smanjen s 548 u 2009. na 356 osoba u ovoj godini.

(SEEBIZ)

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *