TKO LJETUJE U NEUMU I ZAŠTO?

objavio 27/06/2010

Neum – za jedne samo neizbježna, tranzitna postaja na putu ka Dubrovniku. Za druge je to jedino ljetovalište na kojem, s obzirom na niske cijene, mogu provesti odmor. Njemački tisak o malom bosanskom gradiću na obali.

U svom turističkom dodatku ugledna minhenska novina Süddeutsche Zeitung veliki je članak posvetila Neumu – bosanskohercegovačkom gradiću stiješnjenom između hrvatske i hrvatske obale, mjestu koje se doima kao da je ni na nebu ni na zemlji, negdje između.

“Nijemci, Britanci, Italijani, turisti koji ljetuju u Hrvatskoj, zaustavljaju se u Neumu na svom putovanju od Dubrovnika u pravcu Splita i obrnuto. Od jednog u nizu bisera na Jadranu do drugog, s putnim torbama punim uspomena na mramorne palače i velebne katedrale. Neum će im, ako ikako, ostati u sjećanju samo kao kuriozitet. Kao odmorište između dva granična prelaza, mjesto na kojem mogu kupiti jeftine cigarete, nešto pojesti ili otići na zahod”, piše njemački list i nastavlja:

“Turisti najčešće uopće ne žele u BiH. Ali morali su se zaustaviti u Neumu, jer kroz Neum svi moraju proći. I upravo se tu prostire čitavo bosansko-hercegovačko more, u obliku koridora širokog 10 km  koji razdvaja hrvatsku obalu, praveći od Neuma eksklavu. No velik dio odgovornosti za taj status snosi grad Dubrovnik.

U vrijeme Dubrovačke Republike tadašnje vlasti prepustile su Osmanlijama dio teritorija oko Neuma, što je regulirano Karlovačkim mirom od 1699. Bila je to vrsta tampon-zone, kojom su Dubrovčani držali na distanci Veneciju, koja je vladala sjeverom Jadrana.

Turisti ne primjećuju da su u BiH

Od nekadašnje tampon-zone nastala je shoping-zona sa diskontima i velikim supermarketima s jeftinom ponudom robe. Razlog tome je pet posto manji PDV nego u Hrvatskoj. No, odjeća, hrana i cigarete su u BiH općenito jeftiniji nego u Hrvatskoj. Kutija Marlbora košta u Neumu 1,5 eura a nekoliko kilometara sjeverno ili južno, na teritoriji Hrvatske, duplo više.

“Neki od putnika uopće ne primjećuju da su u BiH”, kaže 26-godišnji Sarajlija Edin, koji radi kao konobar u jednom restoranu. Uz to vlada i prava zbrka oko valuta. Na većini proizvoda su cijene u kunama a ne u Konvertibilnim Markama, KM. Na Edinovim računima cijena je doduše u markama, ali on, bez da to neko od njega traži, na računu napiše i cijenu u kunama i eurima. Gosti plaćaju po želji, jednom od ove tri valute. Edin ima iskustva u turizmu, radio je na prekooceanskim brodovima.

“Turistima iz Zapadne Europe Neum nema puno toga za ponuditi”, priča Edin. Sunce, malo mora, par kamenih plaža i osrednji smještaj. To nije bog zna što. Ali za one koji ljetuju u Neumu, je dovoljno. To su uglavnom turisti iz BiH, Poljske, Češke i Slovačke. Njima je dovoljno sunce a dvokrevetna soba, čak i sa pogledom na more, u glavnoj sezoni se može dobiti za 30 eura.” Neum nudi 5.000 kreveta a ovaj broj raste zahvaljujući lokalnim moćnicima, vlasnicima supermarketa, koji novac ulažu u gradnju malih hotela i pansiona.

Prostranstvo i skučenost

Neum je u Jugoslaviji tek 70-tih pretvoren u turističko središte, kada je BiH izgradila hotel Neum, koji je sa 380 soba bio tada navodno drugi po veličini jugoslovenski hotel. Nekada prestižni hotel u međuvremenu je zašao je u godine, već odavno nije renoviran ali i dalje ima kino-dvoranu, bazen s morskom vodom i podzemni lift koji vodi na morsku terasu i plažu. Na kraju zalleva je izlaz na otvorno more.

Na obali ne postoji nijedan kvadratni metar koji nije iskorišten. Na plažama pravi mozaik ručnika, koji ne ostavlja prazan prostor. Ljudi koji su ovdje su skromni, nemaju pretjerane zahtjeve. Umjetnost improvizacije je velika.

Turizam u iskonskom obliku

Odmor u Neumu ne provode samo Bošnjaci i hercegovački Hrvati već sve više dolaze i bosanski Srbi. “Ranije, dok su Srbija i Crna Gora bile u državnoj zajednici, oni su išli na ljetovanje u Crnu Goru. Sada je Crna Gora”, priča Edin, “ne samo nezavisna, već i skupa, tako da je Neum najbliža alternativa.” Mnogim ljudima je po njegovom kazivanju svejedno koje su nacionalnosti.

Uveče svi plešu zajedno, ne u disk-klubovima već na plaži pod zvijezdama i lampionima na muziku jednog muzičkog dua, koji pjeva pola na play-back. Mladi i stari hvataju se za ruke, radosni, bez stida i ustručavanja. Kao da je ovdje preživjela jedna vrsta turističkog rezervata u nekom praobliku. Kao da je Neum mjesto na kojem su ljudi razvili najveće umijeće kako da odmor pretvore u najljepše dane u godini.

Ali, nekoliko kilometara od graničnog prelaza, Hrvatska je počela graditi most na Pelješcu. Time će ovaj most okolinu Dubrovnika direktno povezati sa Pelješcem i povezati hrvatski teritorij. Za nekoliko godina tranzit kroz BiH više neće biti potreban. Moći će se konačno napraviti veliki luk oko Neuma. A, možda to i nije potrebno”, zaključuje u svom članku o Neumu novinar lista Süeddeutsche Zeitung iz Münchena.

7 Comments

  1. nevazno

    16/01/2011 at 20:10

    njemacka o bosanskom gradicu…mater im, hercegovacko-hrvatski grad i nema veze s bosnom

    • angela

      05/04/2011 at 20:51

      naravno da je to BOSNA ! kakav Hrvatski grad

  2. Marko

    09/07/2011 at 00:56

    Pa cijela Bosna je Hrvatska, ne razumijem u cemu je problem.

  3. bosanac

    24/07/2011 at 21:27

    cuj nema veze s Bosnom 🙂 odavno nisam čuo veću glupost:-)
    Sve dok ja mogu do Neuma bez ijednog ličnog dokumenta a ti ne možeš on je bosansko-hercegovački bez obzira koliko to tebi smetalo

  4. neumljanin

    26/08/2011 at 13:56

    možeš doć,a oces li izac

    • osi

      23/12/2011 at 17:36

      neum je bosna i ostace

  5. paun

    10/02/2012 at 13:24

    neum sa svih strana je Hrvatska

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *