Booking.com jeftinoputovati.com

PLAŽE KOJE VRIJEDI VIDJETI PRIJE NEGO NESTANU

objavio 28/09/2010

Zamislite da vam omiljenu plažu do idućeg ljeta uništi erozija, betonizacija ili ekološka katastrofa kakva je zadesila obale Meksičkog zaljeva. Iako se taj scenarij najvjerojatnije neće odigrati baš na vašem omiljenom mjestu uz more, sve je više plaža koje će uskoro nestati s lica zemlje
Odroni tla, zagađenje, podizanje razine mora, prekomjerna izgradnja i iskorištavanje pijeska samo su neki od razloga uništenja najljepših svjetskih plaža. Izabrali smo nekoliko mjesta koja bi mogla ostati samo u sjećanju ne odlučimo li se ozbiljnije pozabaviti problemima zagađenja, globalnog zatopljenja i održivog razvoja.

Maldivi
Jedinstven niz koraljnih grebena, na kojima su neki od najluksuznijih svjetskih hotela, uskoro bi mogao otići ispod morske razine, ne zaustavi li se zatopljenjem izazvano podizanje razine oceana. S prosječnom nadmorskom visinom od oko jednog metra, Maldivi bi, prema procjenama stručnjaka,  mogli završiti pod morem do kraja ovog stoljeća. Neki obalni geolozi, međutim, predviđaju da će se otoci sastavljeni od koralja regenerirati brže od rasta nivoa mora. No podizanje temperature oceana, što je još jedna posljedica globalnog zatopljenja, sprečava razvoj koralja. Predsjednik Muhamed Našid zato je najavio da će Maldivi do 2020. postati prva ugljično neutralna nacija izgradnjom vjetrenjača, kilometara solarnih panela i donošenjem ostalih ekoloških mjera.

Goa
Iako ima oko 7000 kilometara obale, Indija ne privlači posjetitelje svojim predivnim plažama koliko hramovima i palačama. Razlog je možda i u tome što joj je obala toliko zanemarena. Čak 25 posto obale bori se s erozijom izazvanom podizanjem razine mora, odvoženjem pijeska i izgradnjom stotina novih luka. U popularnoj Goi, bivšoj portugalskoj koloniji, koja se proslavila kao enklava hipija i mondeno turističko odredište, taj problem možda najviše dolazi do izražaja. Gotovo cijela obala je erodirala, a na nekim je plažama nestalo i po 20 metara tla. Lokalna vlast se za pomoć obratila državi, a aktivisti ukazuju da je uzrok tome izgradnja velikih luka i uništavanje vegetacije uz obalu te da se ekološka pitanja podređuju ekonomskim interesima.

Phu Quoc, Vijetnam
Miran tropski otok uz sjeverozapadnu obalu Vijetnama oaza je gotovo praznih bijelih pješčanih plaža, neasfaltiranih cesta i jednostavnih bungalova, bez masovnog turizma. Iako ga posjetitelji opisuju kao potpunu suprotnost razvikanom Phuketu, vijetnamska vlada tu planira napraviti upravo ‘novi Phuket’. Poslovni plan, koji je u svibnju predstavio vijetnamski premijer, na Phu Quocu predviđa turistički centar, međunarodni aerodrom, luke, kockarnice i sedam milijuna turista do 2030. To je značajna promjena u odnosu na 162.000 gostiju, koliko je otok primio u prvih osam mjeseci prošle godine. Vlada navodno ustraje na održivosti i očuvanju okoliša, no šanse da Phu Quoc ostane netaknut vrlo su male.

Saugatuck Dunes, Michigan
Saugatuck je samo 140 kilometara udaljen od Chicaga, no posjet tom turističkom mjestu lako se može doživjeti kao putovanje kroz vrijeme. Uz mnoge čari, tu su i rijetke pješčane dine koje je valovima stvorilo jezero Michigan. Predsjednik udruge za zaštitu dina David Swan, međutim, tvrdi da su se slične dine prije dvjestotinjak godina mogle vidjeti i na europskim obalama. Strah od uništenja tog jedinstvenog prirodnog fenomena dodatno je pojačala namjera da se nedaleko od ‘parka dina’ izgradi 30-ak kuća, golf-teren, marina i mali hotel, koji bi zauvijek promijenili okoliš. Da bi zaštitile prirodu, lokalne vlasti pokušale su spriječiti investitore, no oni su ih zasuli nizom tužbi. Na iste su načine investitori izrazili nezadovoljstvo i kada su dine uvrštene na popis ugroženih mjesta.

Moroko
Pomislili bismo da pustinjska zemlja poput Maroka ima dovoljno pijeska za sve, no krađa pijeska uobičajena je na marokanskoj atlantskoj obali. Strojevi kopaju rupe u pješčanom tlu da bi ga iskoristili za izradu cementa, ostavljajući iza sebe kratere poput onih na Mjesecu. Veće krađe pijeska zabilježene su u tridesetak zemalja, među kojima su Kambodža, Jamajka i Australija, no stručnjaci upozoravaju da je najkritičnije u Maroku, gdje se pijesak naveliko vadi već godinama. Pored malih morskih gradova Larachea i Kenitre, naprimjer, dine su potpuno uništene. Osim što uništava obalu i podmorje, posebno kornjače i ptice koje se gnijezde kraj mora, vađenje pijeska čini ta područja neprikladnima i za turizam.

Mullins Bay, Barbados
Većina karipskih otoka u određenom je stupnju zahvaćena erozijom. Kao zemlja ovisna o turizmu, Barbados je svjestan da mora zaštititi svoju obalu, ali neki su pokušaji samo pogoršali stvar. Lokalni čuvari prirode smatraju da je eroziju pojačao sustav morskih zidova i brana podignutih uz zapadnu obalu s mnoštvom luksuznih vila i skupih hotela. No vladina agencija za kontrolu erozije podržava svoj projekt i za sve krivi globalno zatopljenje. Porast razine mora i oluje sigurno igraju ulogu u tome, ali da zaštiti svoje obale, Barbados također treba uravnotežiti zahtjeve razvoja s očuvanjem prirode.

(tportal)

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *