GDJE PROVESTI VIKEND U HRVATSKOJ?

objavio 02/10/2010

Diljem Hrvatske nalazi se deset parkova prirode bogatih biljkama i životinjama, a mnoge od njih spadaju u ugrožene i zaštićene vrste.

Vikend je savršena prilika za posjetiti neki od naših mnogih parkova prirode. Skoro svaka regija Lijepe Naše ima svoj park u kojem možete kvalitetno provesti dan. Kako bismo Vam olakšali izbor destinacije, izdvojili smo neke od njih.

Kopački rit

Slavoncima je u ponudi Kopački rit koji se nalazi u blizini Osijeka, a prostire sjeverno od rijeke Drave do ušća Drave u Dunav. Kopački rit poplavno je područje nastalo djelovanjem rijeka Drave i Dunava, koje se proteže do Batina na sjeveru, Bijelog Brda na jugu i Donjeg Miholjca na zapadu. Rijeke u svom toku stvaraju prudove i otoke – ade, te rukavce koje ovu ”dunavac” ili ”stara Drava”.

Svoj specifični oblik dobiva iz razloga što vode na poplavnom području na jednom mjestu talože nanose, dok na drugom mjestu produljuju teren, pa time područje dobiva specifičan valoviti izgled. Tako nastaju bare i grede koje se pružaju stotinama metara. Bare i grede uske su i dugačke i gledano iz zraka, imaju specifičan zakrivljeni izgled.

‘Više od 285 vrsta ptica’

Između bara i greda visinska razlika iznosi najviše osam metara. Cijelo poplavno područje poprima izgled delte, a jedinstvenost daje rijeka Dunav koja u svom srednjem toku uz pomoć Drave stvara tzv. unutrašnju deltu. Takav fenomen kod drugih europskih rijeka u ovakvom obliku nije poznat te daje ovom području svjetsko značenje.

U Kopačkom ritu zabilježeno je više od 285 vrsta ptica od kojih se 141 vrsta redovno ili povremeno gnijezdi u Ritu. Neke od zanimljivijih su čaplje, bjelobrada čigra, veliki vranac. U njemu se gnijezdi i više od pet pari orla štekavca, ugrožene vrste u svjetskim razmjerima. Osim ugroženih orlova, u Ritu se gnijezde i crne rode, stepski sokol, bijele čapljice i divlje guske. Jedna od ugroženijih europskih vrsta patki njorka gnijezdi se u više stotina parova.

‘Šume vrba i hrastove šume’

Od beskralježnjaka u najvećoj se mjeri mogu naći štuka, som i smuđ. Sisavci koji prevladavaju su jelen, srna, divlja svinja, divlja mačka i jazavac.

Što se same flore tiče, najveću površinu pokrivaju šume bijele vrbe i hrastove šume, dok se na nižim terenima protežu šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke. Močvarna vegetacija pokrivena je zajednicom vodenih šaša i mrjesnjaka.

U ponudi je vožnja brodom i obilazak dvorca Tikveš uz pratnju vodiča. U sklopu dvorca nalazi se i restoran u kojem se može probati fiš-paprikaš ili čobanac od divljači.

Papuk

Park prirode Papuk prostire se na području dvije županije, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske. Papuk zauzima gorske šumske prejele Papuka i Krndije, te rubne dijelove poljoprivrednih površina. Planine Papuk i Krndija nalaze se u Slavoniji, gdje prevladava ravnica i nisu više od tisuću metara.

Gorja su pretežno šumske površine. Izvorne šume dobro su očuvane, a posebno su vrijedne šume panonske bukve i jele u višim predjelima. Papučko – krndijsko gorje proteže se smjerom zapad-istok. Točke koje se ističu su: najviša Papuk na 953 metra nadmorske visine i najniža Kapovac 792 metra. Svi vrhovi raspoređeni su kontinuirano i imaju funkciju vododjelnice brojnim potocima između glavnih tekućica Drave i Save.

‘Tri zaštićena objekta’

Park prirode vrlo je bogat nadzemnim i podzemnim vodama. Od potoka i rječica koje su usmjerene savskom svilu značajne su Brzaja, Stražmanka, Veličanka; Dubočanka, Vetovka i Kutjevačka rijeka.

Unutar Parka nalaze se ti zaštićena objekta prirode, Park šuma Jankovac, Geološki spomenik prirode Rupnica i Specijalni rezervat šumske vegetacije Sekulinačke planine.

Florički sustav Parka prirode Papuk bogat je i raznolik. Neke od zaštićenih i ugroženih biljnih vrsta koje se nalaze u samom parku jesu ozimnica, božikovina, tisa, lovorski likovac, uskolisna perunika, šumska sirištara i još mnoge druge.

Lonjsko polje

Nešto sjevernije nalazi se Lonjsko polje koje se kao močvarno područje ubraja među najugroženija staništa na svijetu. Sačinjavaju ga tri polja Lonjsko, Mokro i Poganovo polje.

Voda je vladar u ovom parku prirode, gdje se susreću rijeka Sava, Una, Kupa, Lonja i Strug. Zbog sjecišta ovih rijeka, na tom su području poplave konstantne. Jedinstveni krajobrazni i ekološki sustav Lonjskog polja prostire se na 51 000 hektara. Park prirode pokriva samo polovicu velikog nedirnutog područja poplavnih vlažnih staništa.

‘Na pragu izumiranja’

U ovom polju može se naći čak 550 različitih vrsta biljaka od koji su mnoge ili ugrožene ili na pragu izumiranja. Neke su od najznačajnijih vrsta koje se mogu pronaći u spomenutom parku prirode hrast lužnjak, poljski jasen, raznoroka, kockavica i vodoljub.

Osim ugroženih vrsta flore, fauna nije ništa manje bitna. Tako se među ugrožene vrste ubrajaju bijele i crne rode, žličarka i razne vrste čaplji, orao štekavac, orao klikaš, kosac i mali vranac.

U sklopu Lonjskog polja nalazi se i selo Čigoć, poznato kao Europsko selo roda. To je prvo selo koje je Europska zaklada prirodne baštine EURONATUR 1994. proglasila Europskim selom roda.

Žumberak

Blizu Zagreba nalazi se još jedan park prirode. Žumberak se smjestio u Samoborskom gorju. Predstavlja izdvojeno brdsko područje koje se visinski proteže od 180 do 1178 metara s najvišim vrhom Svetom Gerom. U svom sastavu nema niti jedno gradsko naselje, čime predstavlja isključivo ruralno područje. Područje parka prirode karakterizira veliki broj izvora, dosadašnji podaci pokazuju čak 337 izvora. Među njima se ističe njih pet koji uvijek daju od deset do sto litara vode u sekundi.

Područje Žumberka i Samoborskog gorja rezultat je geoloških zbivanja. Na osnovi staloženih naslaga, stijene se mogu se pratiti od paleozoika, odnosno od prije 250 milijuna godina, do danas. Od biljnog pokrova najznačajnija su dva ekosustava, šume i travnjaci. Zbog zarastanja livada i prekomjernog branja, neke biljke ostaju ugrožene, primjerice blagajev likovac, mekolisna veprina, tridesetak vrsta kaćuna, božikovina, hrvatska perunika, hrvatski karanfil i mnoge druge.

Ovo područje obiluje i životinjskim vrstama. Ovdje možemo susresti medvjede i vukove, a od ptica jastreba kokošara. Lokve su stanište mnogim vodozemcima poput vodenjaka, krastača i žaba. Od zmija zabilježen je pepeljasti poskok, smuklja, bjelouška, bjelica i ribarica.

Učka

Na putu prema moru doći ćemo do Parka prirode Učka. Sam park prirode obuhvaća područje masiva Učke i Ćićarije na 160 kilometara kvadratnih. Najviši vrhovi koji se nalaze u Parku su Vojak na 1401 metar i Veliki Planik 1272 metra nadmorske visine. Među vrijednostima nežive prirode, posebno mjesto zauzima kanjon Vela Draga.

Ovaj lokalitet zaštićen je kao geomorfološki spomenik prirode. Odlikuje se silovitim soliternim vapnenačkim stupovima i stijenama koji predstavljaju izuzetnu geomorfološku i krajobraznu vrijednost.

‘Neki su spleološki objekti neistraženi’

Osim Vele Drage na području Učke nalazi se još nekoliko vrijednih i zanimljivih geoloških formacija. Području Parka obiluje speleološkim objektima koji još nisu istraženi. Međutim, za sada su poznati podaci o endemskoj podzemnoj fauni, špiljskom nakitu i brojnim arheološkim i povijesnim nalazima.

Dijelovi Učke i Ćićarije pripadaju zoni bukovih šuma. Bukva se spušta do 700 metara, a dalje prevlast preuzimaju crno grabje i hrastovina. U tim šumama pronalazi se pitomi kesten, poznatiji kao marun. Vršni hrbat sjeverne Učke sačinjava posebno zanimljivu hidrogeološku cjelinu. Raspucani i okršeni gornjokredni vapnenci, u kojima je oblikovan hrbat, kolektor su podzemnih voda zbog svoje velike upojnosti i vodopropusnosti. Najdulji bujični vodotoci su potok koji teče do mora u Mošćeničkoj Dragi, bujica koja teče do uvale Medveji i potok Banina, koji utiče u more u Iki.

Vransko polje

Nešto južnije između Šibenika i Zadra nalazi se Park prirode Vransko polje. Granice Parka smještene su između Pirovca i Pakoštana. Dominantna karakteristika ovog parka jest posebni ornitološki rezervat, koji je zbog svoje očuvanosti velikog tršćanka na sjeverozapadnom dijelu jezera, rijetkog močvarnog sustava velike bioraznolikost, izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti, dobio taj status.

Vransko jezero najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj. Ono je zapravo kraško polje ispunjeno vodom. Područje ovog jezera obuhvaća dvije vegetacijske zone, eumediteransku zonu i submediteransku zonu. Najvrjednija su staništa na području parka vodena i močvarna staništa, trščaci, šume hrasta crnike, šume alepskog bora, šikare i dračci te suhi travnjaci.

‘Povišen salinitet’

Dosadašnjim istraživanjem zabilježeno je 707 vrsta biljaka, nekima od njih prijeti izumiranje. Na području Parka 95 je zakonom zaštićenih te 51 zakonom strogo zaštićenih biljaka.

S obzirom na to da je voda u jezeru povišenog saliniteta, jer u jezero ulazi morska voda, u njemu su prisutne morske i slatkovodne ribe. Neki su od zakonom zaštićenih vodozemaca koji se mogu naći u jezeru zelena žaba, gatalinka, šumska smeđa žaba i žabe krastače. Vransko jezero povoljno je i za gmazove. Neki od najpoznatijih gmazova jesu barska kornjača i obična čančara, primorska gušterica, veliki zelembać i razne zmije.

(javno)

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *